LUNJSKA MASLINADA: JEDINSTVENA VRIJEDNOST MASLINIKA NA PUNTI LUNA
SAMONIKLA MASLINA POBIJEDI KAMEN

Kao najstarija, zabilježena je maslina stara 1.600 godina. Za opasati njezino deblo potrebno je šest odraslih osoba, no ima i starijih za koje je potrebno devet odraslih

Za Novi List: Mirjana GRCE Snimio Livio ČERNJUL

Starodrevni Lunjski maslinici svakoga će ostaviti bez daha – svojom čudesnom i nepreglednom ljepotom, starošću i monumentalnošću, ljudskim trudom uloženim u njih. Svakoga će bez riječi ostaviti i fascinantna priča tih samoniklih pa cijepljenih maslina, krajobraza koji djeluje poput nekog mitskog vrta ili bolje je reći – jer maslinici se protežu kilometrima – poput mitske šume. Evo kako nam ju je ispričao domaći sin Božidar Badurina, predsjednik Udruge lunjskih maslinara koja je nedavno, u brizi i ljubavi za tu baštinu, organizirala već osmu Lunjsku maslinadu.
»Masline se kao kultura presađuju, ali ne i na Lunu. Ovdje su samonikle i to je posebnost. Na Lunu divlje masline sazore, jako rode i plodovi budu sitni kao zrno papra. Nitko ih ne bere, a onda ptice, kosi i galebovi, ta zrna jedu. Ptice imaju strašnu kiselinu i dok lete u njihovom dreku to zrno padne dolje u škrapu, i ponikne divlja maslina. Formiramo ju – malo mi, malo bura, malo posolica, malo stijene, a kada uzraste, onda je cijepimo. U našim maslinicima pasu ovce i to je odlična simbioza, ali te male divlje masline treba od njih sačuvati. Krošnje ovih maslina su oblice – 99 posto je oblica, a njihova čudesna debla, spletena kao spomenici, to su zapravo samonikle divlje masline olea oleaster. Prirast je milimetar godišnje, pa je tako maslina metar debela, stara najmanje 500 godina i možete zamisliti koliko je puta u tih 500 godina bila porezana njezina krošnja«, pripovijeda ponosno i zaljubljeno Božo Badurina, vodeći sudionike maslinade Lunjskim maslinikom.

Botanički rezervat
Takvih maslina, u korijenu divljih, a ljudskim trudom kultiviranih, ima oko 80 tisuća. Za dobrih godina daju obilat rod i uvijek se od njih proizvedu vrhunska ekstradjevičanska ulja, mnogo puta nagrađivana »zlatom«. Na malome broju drevnih stabala učinjena su istraživanja i kao najstarija zabilježena je 1.600 godina stara maslina. Za opasati njezino deblo potrebno je šest odraslih osoba, no ima u ovom masliniku i starijih maslina, samo nisu istraživane. Za opasati jednu takvu potrebno je čak devet odraslih i baš ta je moguće najstarija. Dio Lunjskih maslinika je 1963. godine zaštićen, proglašen botaničkim rezervatom i to je danas prava šuma divljih olea oleaster visokih 5-8 metara, prosječne starosti 1.200 godina.
»Tu je maslina zagrlila kamen i svi bi pomislili da će kamen biti pobjednik. Vidite kakva je ova maslina, nikakva, suha, ali ipak će ona na kraju pobijediti kamen. Dignut će ga, zdrobiti i narasti. I to je čudo. To je zato što je to samonikla olea oleaster, maslina koja se strašno mladi iz korijena, kojoj se žile protežu poput rijeke ponornice možda i po deset metara u širinu, a u dubinu moguće i po tri metra. Naravno, proći će vremena da se ova maslina obnovi, ali uspjet će – ona će pobijediti kamen«, prenosi iskustvo svoje i svojih starih naš domaćin Božo Badurina.
Sva se ta lunjska priča od pamtivijeka događa na kamenjaru i na malo plitke crvenice. K tome, zemlja je državna, a masline vlasništvo domaćih ljudi koji ih već stoljećima cijepe i obrađuju. A Lun je naseljen, objasnili su nam domaćini sa susjednog Raba 1674. godine. I dan-danas su skoro svi Lunjani Badurine, a prvi Badurine ovdje su došli kao pastiri rapskih plemića. Članovi Udruge lunjskih maslinara objašnjavaju nam da ime Lun dolazi iz talijanske sintagme »punta longa«, što znači dugi rt. A taj dugi rt, sjever je Paga koji kao prst puca prema Rabu.

Suhozidi s ozubom
Još je jedan fenomen. Zašto su masline samo na Lunu i to točno od jedne crte, kao da je netko pilom prepilio prostor? Zato jer je ovaj dio otoka Paga podvučen pod Rab pa nam je Rab zaštita od bure, a gdje Rab prestaje, kao da je neka granica, tamo više ne mogu rasti masline. Ta je crta, mi ju zovemo kunfina, točno na zadnjoj katastarskoj čestici Luna – dakle, do kuda su masline mogle rasti, do tamo je Lun«, kaže naš vodič.
Došljak će na Lunu ostati zadivljen i mnogim drugim prizorima, a jedna od njegovih ljepota su suhozidi do visine ramena s kruništem na vrhu. Domaći ljudi nazivaju ga ozuba i po njoj znaju čiji je zid, odnosno zemlja, jer izbočena ozuba pokazuje u tu zemlju. Kao i maslinike, i njih Udruga lunjskih maslinara želi promovirati i sačuvati. Nepregledni su i po ozubi drukčiji nego suhozidi drugdje na našoj obali, a protežu se i maslinicima, od kunfine sve do Punte Luna.
Kod Lunjskih maslinika ne radi se samo o raju za ljudsku dušu, gospodarskoj i turističkoj atraktivnosti i logičnosti da se zbog njihove jedinstvenosti zaštite pri Unescu.

Mitska šuma
Do sada su stručnjaci utvrdili da je taj maslinik raritet ne samo Paga i Hrvatske, već da na »čitavom Mediteranu nema ovako sačuvanih divljih maslina u njihovom prirodnom okruženju«, da su lunjske masline jedinstvene i po starosti i po mnoštvu sorti. Sada je aktualno sljedeće: Državni zavod za zaštitu prirode izrađuje stručnu podlogu za zaštitu Lunjskih maslinika i kako god bili kategorizirani, zaštita će značiti, kaže stručna suradnica Zavoda Ivana Ilijaš, sinergiju zaštite prirode i tradicionalnog gospodarenja područjem. »Izrada stručne podloge za zaštitu podrazumijeva prikupljanje postojećih podataka o prirodnim i kulturnim vrijednostima i načinu korištenja prostora, provođenje dodatnih istraživanja i valorizaciju područja predloženog za zaštitu u smislu Zakona o zaštiti prirode, definiranje jasnih granica područja predloženog za zaštitu te način upravljanja tim područjem. Prijedlog akta o proglašenju temelji se na toj stručnoj podlozi, a zaštićeno područje proglašava županijska skupština uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Važno je da se o prijedlogu za proglašenje izvješćuje javnost, odnosno svatko može dobiti uvid u predloženi akt o proglašenju i stručnu podlogu s kartografskom dokumentacijom. Javni uvid traje najmanje 30 dana, a organizira ga i provodi županija. Provodi se u jedinicama regionalne i lokalne samouprave na području kojih se nalazi zaštićeno područje«, objašnjava Ilijaš.

1.200 GODINA
Je prosječna starost svakog stabla masline u današnjoj pravoj šumi divljih olea oleastera visokih 5–8 metara, koja je kao dio Lunjskih maslinika 1963. godine zaštićena i proglašena botaničkim rezervatom i svjetskim prirodnim fenomenom.

Svjetski prirodni fenomen
Na ovogodišnjoj Lunjskoj maslinadi okupili su se brojni maslinari s kvarnerskih otoka i iz Istre, i brojni stručnjaci, među njima Franko Raguž, voditelj stručne službe Udruge maslinara Agroturist iz Vodnjana i autoritet na području maslinarstva. Pitali smo ga u čemu je tajna Lunjskih maslinika. Rekao je: »To je svjetski prirodni fenomen. Maslina inače teško klija iz sjemenke, ali upravo ovdje, klija ko luda. Znači, sve joj odgovara, sve se poklopilo. Teško je to objasniti bez istraživanja, a sada će to pokušati učiniti stručnjaci Državnog zavoda za zaštitu prirode.«

S KAMENA PRKOSE BURI, SUŠI I POSOLICI

Mislimo da nigdje u svijetu na jednom mjestu nema toliko mnogo starih maslina koje rastu u živom kamenu i zato mislimo da je ovo najstariji maslinik

Stoljetni suživot čovjeka, masline i krša te ljubav utkana u svaku kap dragocjenog maslinova ulja koje postaje prepoznatljiv hrvatski i svjetski brand, ponukala nas je na razgovor s predsjednikom Udruge Lunjskih maslinara Božidarom Badurinom. Članovi udruge već godinama promoviraju otočni proizvod i brinu o očuvanju ove dragocjenosti i prepoznatljivosti.
Kad je osnovana Udruga lunjskih maslinara i na čemu se temelji rad udruge?
- Udruga lunjskih maslinara osnovana je prije četiri godine na inicijativu nekolicine mlađih mještana Luna, predvođenih Želimirom Badurinom kao glavnim začetnikom te ideje. Rad udruge temelji se, kako proizlazi iz njezina statuta, da promovira specifičnost Lunjskog maslinika, da ga nastoji sačuvati i aktivno provoditi mjere kojima je cilj dobivanje visokokvalitetnog proizvoda. I to održavanjem identiteta i posebnosti manifestacije Lunjske maslinade. Isto tako, udruga je dobrovoljna i neprofitna organizacija koja bi trebala poticati na druženje svojih članova.
Članarina i proračun Koliko članova broji udruga?
- Udruga danas broji pedeset i četiri člana, s tim da imamo još zainteresiranih koji bi htjeli ući u udrugu. Mislim da je to sasvim dobar broj s obzirom na to koliko Lun ima stanovnika. Članovi udruge su mahom ljudi srednje životne dobi, makar imamo i starijih članova.
Ima li poteškoća, što je sa financiranjem?
- Udruga se financira jednim djelom iz članarine, većim dijelom iz proračuna grada Novalje te u zadnje vrijeme nešto preko sponzora do kojih baš i nije lako doći jer su, što se tiče novca, vremena izuzetno teška. Lun se može pohvaliti maslinama starim više od 1000 godina. Mi u mjestu, po nekim pokazateljima, imamo oko 80.000 stabala. Mislimo da nigdje u svijetu nema na jednom mjestu toliko starih maslina. Zato mislimo da imamo najstariji maslinik. Ne tvrdimo da imamo najstariju maslinu, ali da imamo najviše starih maslina, svakako. Te masline imaju posebnost jer su samonikle, cijepljenene su na pitomu sortu oblicu, rastu u živom kamenjaru, otporne su na buru i posolicu, kao i na vječnu sušu, a svako je stablo drugačije izgledom i to su spomenici koji govore sami za sebe.
Imaju li mlađe generacije interesa za maslinarstvo?
- Mislim da naši mladi pokazuju poprilično veliku ljubav za naše masline pa mislimo da to vrijedi i za maslinarstvo.
Što po vama čini dobro maslinovo ulje?
- Dobro maslinovo ulje moralo bi imati intenzivan miris po maslinovu listu, gorkast okus i žutozelenkastu boju. Da bi dobili takvo visokokvalitetno ulje, jako je važno da je plod masline zdrav, da je maslina ubrana u pravo vrijeme i isti dan prerađena te da je pravilno uskladištena. Ovo su samo neki najvažniji čimbenici. O svemo ovome mi se educiramo kroz stručnu literaturu i predavanja jer struka je ta koja ima zadnju riječ. Na nedavno održanoj maslinadi, kao i uvijek do sada, moglo se čuti mnogo zanimljivosti od strane struke. Uglavnom je bilo riječi o zaštiti maslina sada u doba cvatnje pa nadalje. Bilo je govora i o kvaliteti maslinova ulja. Trudimo se da dovedemo svake godine dobre stručnjake kako bi svoja znanja prenijeli nama.
Što karakterizira lunjsku maslinu?
- Lunjska maslina je samonikla i kao takva nakon određenog vremena cijepljena sortom oblica. Isto tako, daje jako kvalitetno ulje, no ima jednu manu, a to je da ne rodi baš svake godine. Isto tako smo već spomenuli njenu otpornost na buru, sušu i posolicu.
Koji su načini dobivanja maslinova ulja?
Znamo da postoji onaj starinski, kako ga znamo zvati, ali postoje i nove metode. - Nekada se prerada maslina obavljala tako što bi se masline brale, stavljale u more i kada bi se ubrala određena količina, onda bi se masline nosile u uljaru. Uljare su pak mljevenu smjesu maslina stavljale u jutene "športe" i tako prešanjem i polijevanjem vrućom vodom cijedile ulje koje se onda točilo u kamene ili betonske posude s vodom. Iz tih posuda se onda s vrha kupilo ulje u posude i nosilo doma te držalo u kamenicama. To je onda bio jedini mogući način prerade i ljudi nisu mogli drukčije. U novije doba, unazad dvadesetak godina kada govorimo o Lunu, prerada se obavlja na moderan način, hladnim prešanjem. Masline se ne drže u moru, nego se nastoje preraditi isti dan. Ulje se ne drži u kamenicama, nego u bačvama od rosfraja. Takvo ulje je potpuno drukčije od nekadašnjeg jer ima intenzivan miris po maslini, zlatnozelenu boju i gorak okus. Međutim, nekim ljudima se više sviđa jedno ulje, nekima drugo, i mislim da se stvarno o ukusima ne treba raspravljati, makar sa stajališta struke i ljudi koji ocjenjuju kvalitetu ulja, ovo drugo je puno kvalitetnije i zdravije.
Koje je po vama ulje ukusnije?
- Meni osobno je ulje dobiveno hladnom preradom puno bolje. Na to se ulje samo treba naučiti. Mlade generacije to prihvaćaju odmah, ali mi koji smo trideset godina konzumirali jedno ulje, a sada drugo, je malo teže. Makar se nije problem naučiti na dobro.
Spremate li neke novitete na području edukacije maslinara?
- Uvijek treba raditi na usavršavanju jer da biste dobili dobro ulje i dobar sir ili vino, treba biti stručnjak. Bez podrške struke to ne ide. Osobno bi mi bilo drago kada bi kroz udrugu izrastao brend "lunjskog ulja". Dakle, da lunjsko ulje ima svoju prepoznatljivost, da ima visoku kvalitetu, da se prodaje sve u prikladnoj ambalaži i s etiketom. To može i kroz OPG, a udruga je potpora i podrška, ali to treba napraviti. Prošla su vremena kad se ulje prodavalo u plastičnim neprikladnim ambalažama.
Dva mišljenja: Projekt "Vrtovi lunjskih maslina" i maslinovo ulje.
- O samom projektu "Vrtovi lunjskih maslina" na Lunu imamo dva mišljenja. Jedno je da je projekt jako dobar, i kao takav da donosi boljitak i ljudima i masliniku. Sama sredstva iz EU koja su za naš maslinik golema i koja jamče da će nam se napraviti novi putevi, zaposlit će nekoliko ljudi te će na organizirani način turisti biti vođeni kroz maslinik. Znamo da se na Lunu živi od turizma, čime je taj projekt više nego dobro došao. Međutim, isto tako ima i ljudi koji misle da bi u projektu više trebali sudjelovati mještani Luna. Mi smo na izvršnom odboru udruge dali potporu samom projektu. Inače, kao što znate, masline u Lunjskom masliniku su vlasništvo mještana Luna i kao takve su upisane u gruntovnici kao vlasništvo plodovitih stabala, dok je zemlja u vlasništvu RH.

Za Zadarski list, Tea Vidas

FASCINANTNA ŠUMA NA PAGU!
EU pomaŽe masline na Lunu koje - za Hrvatsku ne postoje!

Fascinantna šuma maslina na Lunu, na najzapadnijem špicu otoka Paga na kome samoniklo raste čak 150.000 maslina, od kojih je sigurno tisuću starije od tisuću godina, raritet kakav ne postoji doslovno nigdje više na svijetu, konačno bi mogla postati makar malom brigom i države Hrvatske. Rezime je to onoga što se tijekom ovog vikenda moglo čuti u Lunu i Jakišnici tijekom velike fešte “Lunjska maslinada“.

Lunjsku maslinadu“ već osmu godinu zaredom organizira Udruga lunjskih maslinara, a ove godine podršku prirodnom čudesnom ponos masliniku Hrvatske i lunjskim maslinarima došli su dati i maslinari sa susjednih otoka Krka i Raba te iz Istre, točnije iz Vodnjana. Krčki maslinari, na čelu s agilnim Goranom Marevićem iz Udruge maslinara “Drobnica“, stigli su i u specijalnoj misiji: pomoći maslinarima Luna u borbi sa zahtjevnom birokracijom te konkretno u suvremenoj obradi tisućljetnih maslinika. Bilo je na fešti i čuvenog paškog sira i skute, pa naravno paške janjetine, bilo je klapske pjesme i dobra raspoloženja, dobrih maslinarskih predavanja i, što je najvažnije, zlata vrijednih dogovora.
Došlo doba da i država svrne oko

I čini se da je konačno došlo vrijeme da će i država Hrvatska makar svrnuti oko na jedan od svojih najdragocjenijih dragulja, kakav nema nitko na svijetu, a koji po državi Hrvatskoj, vjerovali ili ne, uopće ne postoji! Naime, čudesna šuma tisućljetnih maslina na Lunu nigdje u službenim dokumentima RH nije upisana. U ARKOD sustavu, gdje su popisane sve masline Lijepe naše i parcele na kojima su – nije. Uskoro ćemo u EU i ako tih maslina nigdje u dokumentima nema – nema ih uopće. U čemu je problem?

- Sve te masline na Lunu privatno su vlasništvo Lunjana, ali je zemlja na kojoj rastu državno vlasništvo. Da bi masline bile upisane u ARKOD, morate biti vlasnik parcele na kojoj se nalaze, a mi to nismo. Jedino ih vlasnik parcele, dakle država Hrvatska, može upisati u ARKOD, a ona ih upisala nije te one formalno ne postoje. Po državi je lunjska maslinada upisana u katastarskim dokumentima kao šuma – objašnjavaju nam predsjednik Udruge maslinara Luna Božidar Badurina i tajnik Josip Badurina.
Pod hitno srediti katastar i gruntovnicu

Što bi država morala napraviti? Trebala bi snimiti stanje lunjske maslinade, u katastru potom staviti stvarno stanje kultura koje rastu na tim parcelama i s tim katastarskim izvatkom promijeniti stanje u gruntovnici. To Lunjani ne mogu sami napraviti jer nisu vlasnici zemljišta na kojima rastu te masline. Vlasnik je RH i eto dobra posla za njezine vrijedne službenike. Javit ćemo kad s tim poslom krenu!

- Taj posao država kako zna i umije mora obaviti do ulaska Hrvatske u EU. Ako to ne obavi, taj ponos maslinik Hrvatske službeno uopće neće postojati, a ni Lunjani neće moći prodati legalno ni kap svog maslinova ulja. Sve njihovo ulje bit će nelegalno, jer službeno nemaju maslina, lunjski maslinik je de iure – fantomski – napominje krčki maslinar Goran Marević.

Posljednjih godina neki su počeli i prodavati svoje stotine godina stare masline. I da se nakon prvih slučajeva prodaje tih starica javnost sablažnjena nije digla na noge, bog zna što bi do danas bilo. Posljedica tog skandala je da je država odlučila kako-tako zaštiti Lunjsku maslinadu.

- Svaka od tih maslina je genetski različita od drugih, pa je to i genetska banka informacija koje bi bile izuzetno dragocjene i u suvremenom uzgoju. Vrijednost ove maslinade je u svakom smislu neprocjenjiva – kazali su nam u Lunu na fešti Davorin Marković, v.d. ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode, i njegova suradnica Ivana Ilijaš.
Dio maslinade Botanički rezervat
Još od druge polovine prošlog stoljeća zaštićen je dio maslinade kao Botanički rezervat. Sada smo u poslu oko izrade stručnih podloga za proglašenje Lunjske maslinade zaštićenim krajobrazom. Kategorija “zaštićeni krajobraz” zaštitila bi te milenijska masline, ali domicilnom stanovništvu ne bi ograničila aktivnost i normalan život. S poslom na izradi podloga bit ćemo gotovi do kraja godine, a onda će te stručne podloge biti dane na uvid javnosti, Lunjani će moći dati svoje primjedbe i sugestije koje ćemo uklopiti u podloge. Potom Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na zahtjev županije daje svoje mišljenje i rješenje. Svakako najkasnije do iduće Lunjske maslinade, dakle do svibnja iduće godine Lunjska maslinada morala bi biti u statusu zaštićenog krajobraza.

A nedavno su stigli i prvi novci za oplemenjivanje i svojevrsnu zaštitu milenijskog maslinika na Lunu i to iz - Europske unije. Na račun TZ Novalja, koja je nositelj projekta, ovih dana sjelo je 600.000 eura iz europskih pretpristupnih fondova. Njima će biti uređene postojeće staze i putevi kroz lunjski maslinik, turisti koji i danas oduševljeno obilaze masline, svjedoči nam lunjski turisti vodič Bruno Modrušan, lakše će do fascinantnih stabala. Bit će zaposlena i dva rendžera, napravljena recepcija, zaposlit će se Lunjani...

Prije dvije godine napravili smo projekt koji smo kandidirali za pretpristupni fond IPA IIIC. Projekt predviđa izgradnju 7 kilometara staza kroz maslinik, od čega je oko 4,5 kilometara postojećih i 2,5 kilometra novih – objašnjava mladi Marijan Šuljić, voditelj Odjela za gospodarstvo u gradu Novalji.
Lunjska maslinada turistička je atrakcija i učinit ćemo je dostupnijom turistima, a da ništa ne bude devastirano. Projekt, koji vodi Katarina Bukša, predviđa i izgradnju parkirališta, recepcije, gdje bi bila i mala prezentacijska dvorana, bit će i dva mala vlakića na elektropogon koji će voziti kroz mjesto, tu će biti i četiri kućice gdje će domaći ljudi moći prodavati svoje autohtone proizvode. Ukupna vrijednost projekta je 600.000 eura. Od toga EU daje 75 posto ili 450.000 eura, 10 posto daje grad Novalja, a 15 posto Turistička zajednica Novalje. Veliki dio novca već je na računu Turističke zajednice, trenutačno smo pred objavom natječaja za radove, fizički radovi započet će nakon turističke sezone i do srpnja iduće godine sve mora biti završeno. Lunjska maslinada to zaslužuje, moguće je da je neka od tih maslina bila ovdje još kada je Isus Krist hodao zemljom.
Slobodna Dalmacija, Meri šilović

ODRŽANA 8. lunjska maslinada!
"MASLINA ĆE POBJEDITI KAMEN!"

Osma po redu »Lunjska maslinada«, vrijedna manifestacija kojom se šira javnost upoznaje s fenomenom i čudesnošću Lunjskih maslinika i vrhunskim nagrađivanim djevičanskim uljima koja se u njima proizvode održana je jučer u Lunu i Jakišnici. Osim domaćih maslinara s otoka Paga, »Lunjska maslinada« okupila je i maslinare s otoka Raba, s otoka Krka iz Udruge »Drobnica« i istarske maslinare iz vodnjanske Udruge »Agroturist«, predstavnike Grada Novalje, kao i više stručnjaka iz područja maslinarstva koji su održali niz edukativnih predavanja.     Predsjednik i tajnik Udruge lunjskih maslinara Božidar Badurina i Josip Badurina, kao i drugi članovi Udruge, skup su otvorili odvevši svoje goste u razgledavanje jedinstvenih Lunjskih maslinika u kojima u doslovnom kamenjaru i na malo zemlje raste 80 tisuća samoniklih maslina, ljudskom rukom cijepljenih. Mnoge među njima stare su stotine godina, za jednu su pokazala istraživanja da ima 1.600 godina. »Maslina će pobijediti kamen«, ponovili su domaćini više puta vodeći goste očaravajućim krajolikom.     Zanimljiva i edukativna bila su i sva predavanja stručnoga skupa. Agronom Željko Peran, stručni savjetnik u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori izvijestio je o metodi mjerenja starosti maslina koja je lani provedena na otoku Rabu, tzv. resistographom, što je za to područje, rekao je, zadnja riječ tehnike. Na primjeru rada vodnjanske Udruge »Agroturist«, njezin predsjednik Franko Raguž ilustrirao je koje su vrijednosti djelovanja poljoprivredne udruge, koje dobrobiti i prednosti za maslinike, maslinare i proizvodnju maslinovog ulja, a Bernardina Hlevnjak, također iz »Agroturista« izlagala je o zaštiti maslinika.     Davorin Marković, v.d. ravnatelja Državnog zavoda za zaštitu prirode i Irena Ilijaš, stručna suradnica toga Zavoda izvijestili su da je u tijeku izrada stručne podloge za zaštitu Lunjskih maslinika.  Pogledajte fotogaleriju.

blagoslov obnovljene Župne crkve svetoga Jeronima

U utorak 01.05.2012. na blagdan sv. Josipa radnika, svečano misno slavlje u 10.30 sa blagoslovom crkve u novoobnovljenoj župnoj crkvi sv. Jeronima predvoditi će mons. Valter Župan krčki biskup.
Obnova (po našu) "svetoga Jerolima" je počela u listopadu prošle godine, zbog vrlo lošeg stanja krovišta crkve i sakristije ali i kora crkve. Do sada je u potpunosti obnovljen krov crkve i sakristije, stavljeni su novi prozori i nova ulazna vrata, kamene erte na prozorima i ulaznim vratima. Crkva je ožbukana izvana i iznutra, postavljena je nova el. instalacija i ozvučenje. Popravljen je: plafon, izvedena drenaža i popločenje oko crkve, stavljena nova vrata dvorišta crkve i postavljen križ na preslici crkve.
Radovi još uvjek traju i pomoć je još uvjek potrebna!
Svoje darove možete dati osobno u župnom uredu ili putem uplatnice na žiro račun: 2390001-1100204941, Korisnik je: Župni ured sv. Jeronima, Lun 49, 53294 Lun, i obavezno naznačite: "Za crkvu sv. Jeronima u Lunu"
Neka Vašu dobrotu i darežljivost nagradi svakim dobrom, zagovor sv. Jeronima, neka sve bude na radost, ponos i pravi poticaj našim budućim generecijama.

ODRŽANA AKCIJA ČIŠĆENJA MASLINIKA

U subotu 29.03.2012. održana je akcija čišćenja maslinika. Kako su vatrogasci bili spriječeni obavezama, skupilo nas se dvadesetak.
Prema dogovoru skupljali smo na hrpe suho granje razbacano poslije berbe i uredili par "čepalina" - grana koje je polomila bura. Sakupljeno je i par vreća raznog otpada poput plastičnih boca, komada stiropora, i odbačenih kanti. Najviše smo se zadržali na ulazu sa južne strane, na lokaciji "Crni panj" gdje se uglavnom najviše ljudi i zaustavlja, i gdje se se spuštaju u maslinik. Tamo je uglavnom i bilo najviše granja. Preko "Zastena" smo došli do "Đardina" i tamo očistili klanac do "prdine ogradice". Granja je u masliniku jednostavno jako puno tako da smo morali napraviti kompromis i počistiti lokacije za koje smo smatrali da su prioriteti odnosno one koje su najfrekventnije. Svakako bi bilo jako dobro kada bi se kroz nekoliko ovakvih akcija uredilo sve što je uz put kroz maslinik. Akcija je bila uspješna, i nadam se da će se prvom prilikom ponoviti.
Foto-galerija akcije čišćenja: fotke snimili Zrinko Baričević i Zoran Badurina

Eko udruga "maslina" organizirala podjelu sadnica bugenvilije,
Akcija za rascvjetali lun

U kasi Ekološke udruge „Maslina“ našlo se nešto kuna pa se tim sredstvima nabavilo šezdesetak sadnica penjačica (uglavnom bugenvilije raznih boja). Namjera je bila da sva domaćinstva dobiju po jednu sadnicu i da nam, npr. za pet godina, cijeli Lun izgleda kao „rascvala grana“. Ovo su riječi uzgajivača preko kog su nabavljene sadnice…
Poštovani,
ja sam Denis Bojčić iz Splita, kolekcionar i uzgajivač bugenvila i tropskih hibiskusa.
Želio bih u nekoliko redaka uputiti Vas kako da postupate sa ovim mladim sadnicama bugenvila. Neke sadnice imaju lišće, a neke ne , što je nebitno, jer svo to staro lišće mora otpasti, a to će se dogoditi vrlo brzo, početkom nove vegetacije, novog rasta… .Ukoliko želite, možete ih presaditi odmah, ali isto tako nećete pogriješiti ako ih presadite i kada krene vegetacija, a jedini uvjet je da NE DIRATE žilni sistem biljke nego iskrenete na dlan u komadu zajedno sa zemljom okretanjem lonca naopako…
Nikako ne rasipati zemlju sa žila, nego tako sve zajedno posadite na odgovarajuće mjesto ili lonac. Moj savjet je da ih bar još godinu ili dvije uzgajate u loncu, pa kada malo ojačaju sadite na stalno mjesto gdje želite. Sada ih ne treba rezati jer će većina njih odmah u samome startu vegetacije početi sa cvatnjom. Ukoliko ćete ih saditi u lonac, ne treba da bude veći od max. 30 cm promjera, a većina bugenvila će moći i iduću godinu biti u njima. Zemlja u koju sadite može biti obična vrtna , otprilike 50 %, a drugih 50 % kupovni supstrat.. Traže i vole izuzetno puno sunca gdje će dati svoj maksimum, ali ukoliko je moguće nastojte da lonac bude zaklonjen od cjelodnevnog prženja, da žilni sistem ne gori. Nadam se da ćete uživati u njihovoj ljepoti. Ukoliko trebate kakvu informaciju o njima, većinu odgovora ćete naći na mojim stranicama, a nadam se i uživati u lijepim fotografijama. Moja web stranica je www.bugenvila.com Hvala lijepa i puno uspjeha u uzgoju.
Denis Bojčić

Mogli bismo opet organizirati i posjetu Sajmu cvijeća u Sv. Filipu i Jakovu. „Dani cvijeća“ Zadarske županije organiziraju se od 27.-29.travnja 2012. Ako ima zainteresiranih, javite se! Više o „Danima cvijeća“ na: link

ZAPISNIK SA SASTANKA ODRŽANOG 02.03.2012. IZMEĐU PREDSTAVNIKA GRADA NOVALJE, MJESNOG ODBORA LUN I ČLANOVA UDRUGE LUNJSKIH MASLINARA

Sastanak je sazvan na poticaj mještana Luna, preko Mjesnog odbora Lun i Udruge lunjskih maslinara, na temu pregleda trenutne situacije i aktivnosti Grada Novalje na području Luna.
Na prijedlog tajnika Grada g. Ante Dabo, prihvaćene su teme sastanka:
1. Projekt 'Vrtovi lunjskih maslina'
2. Spor između Grada Novalje i Lunjana zbog vlasništva nad zemljištem

Pročitajte cijeli zapisnik

OBAVIJEST O PRIKUPLJANJU NOVČANIH SREDSTAVA ZA ŠTAMPANJE KNJIGE "LUNJSKI lIBAR"

U tijeku su pripreme za izdavanje knjige „LUNJSKI LIBAR“, čiji sam autor. U knjizi su djelomično na temelju „KRONIKE  LUNA“ autora oca Odorika, a djelomično na temelju mojih saznanja i ostalih povijesnih knjiga više autora, obrađene teme: povijest Luna, geografski položaj, gospodarske djelatnosti, naseljavanje i stanovništvo, sakralni objekti i zanimljivi kronološki događaji. Sve je to obogaćeno slikama Luna i samih lunjana.

Knjiga će biti izdana pod pokroviteljstvom „Matice Hrvatske – ogranak Novalja“. Međutim kao i u cijeloj Hrvatskoj, problem je kako zatvoriti financiranje u cijelosti. Matica se obavezala osigurati oko 1/3 novčanih sredstava, preostali dio preuzeo sam osigurati ja kao autor putem sponzorstva.
Zainteresirani građani mogu već sada uplatiti 150 kn po primjerku na moj žiro račun (tko je u mogućnosti može i više),a ja ću po štampanju,  knjigu dostaviti donatoru. Uplatu možete obaviti na dva načina, meni na ruke ili na moj žiro račun ERSTE BANK br.3102282614.
Potvrde o uplati pošaljite na e-mail: dunjabadurina@gmail.com

 Svi zainteresirani će moći uplatiti i na žiro račun  Matica Hrvatska – ogranak Novalja, sa naznakom donacija za knjigu Lunjski libar (odnosi se na one koji imaju firmu). Međutim sa za sada sa tim donacijama za Maticu Hrvatske  molim da pričekate,javite se meni da vas pribilježim, pa bi vas ja obavijestio o vremenu uplate, iz jednog jednostavnog razloga: ako ne bi došlo do realizacije projekta Matica Hrvatska – ogranak Novalja ne bi mogla vratiti uplaćena sredstva. U slučaju veće uplate moći ćete je koristiti kao poreznu olakšicu. Kad dođe vrijeme da uplatite sredstva, dostavite mi kopiju uplatnice kao i kod uplate na moj žiro račun. radi evidencije i zbog dostave knjige.
Za Građane koji ne žive na Lunu, a ja ih osobno ne poznam, molim da uz novac dostave i podatke o imenu i adresoi, te ime osobe kod koje se može za njih ostaviti knjigu na Lunu, da bi se izbjegli dodatni poštanski troškovi.

U Rijeci novčana sredstva možete predati mojoj sestri Darinki, (tel. 051 – 512 757) koju poznaju skoro svi Lunjani u Rijeci. Što prije sakupimo bar dio novčanih sredstava, to prije ćemo ići u realizaciju projekta. Knjiga je trenutno na lekturi, nakon toga ide u pripremu za tisak, što može potrajati do iza Nove godine.

.Na kraju vas molim da za dobrobit Luna, i vaše djece poduprete ovaj projekt, da zauvijek ostane pisana riječ o našoj prošlosti koja je većini nepoznata. Knjigu možete koristiti i u promidžbene svrhe u gospodarskoj grani turizma. Preporuku za štampanje knjige dao je  naš lunjski povjesničar fra. Anđelka Dudić Badurina.

S poštovanjem Damir Badurina

VIŠE O AUTORU I O KNJIZI

Rođen sam 04. 01. 1959. U Rabu, od oca VICENCA BADURINE, pokojnog Leopolda pokojnog Jakova i majke JAGODE – AGATE BADURINA ŽAKAN pokojnog Antona pokojnog Silvestra. Imam još dvije sestre: Nenu i Darinku. Nastanjen sam stalno u Jakišnici. Osnovnu školu završo sam u Jakišnici od 1965/66. – 1972/73.
U Bakru sam završio srednju pomorsku školu brodostrojarskog smjera, školske godine 1973/74. – 1976/77. Od godine 1978. plovio sam u zvanju pripravnika stroja pa sve do upravitelja stroja, na brodovima „Jugolinije“, „Slobodne plovidbe Šibenik“ i „Jadrolinije“. Vojsku sam služio u mornarici J.N.A. godine 1982. – 1983.
Oženio sam se 20. 10. 1990. godine sa DUNJOM PERANIĆ rođenoj od oca FRANJE PERANIĆ pokojnog Iva – Juričića i majke MARIJE - VESELKE PERANIĆ pokojnog Josipa - Bepa iz Stare Novalje.
Imam dvoje djece : sina Marka i kćerku Korneliu.
Uslijed mnogo slobodnog vremena, zbog teške bolesti htio sam napisati nešto o prelijepoj „puni Luna“ i lozi prezimena Badurina za vlastitu upotrebu i na korist svoje djece. Rezultat toga je bio da sam na kraju napisao cijelu knjigu u kojoj donosim: povijest, geografski položaj, opis naselja, gospodarsku djelatnost, naseljavanje i sakralne objekte Luna. Činjenice koje ćeš ovdje pročitati izvadio sam najviše iz Kronike „POVJEST LUNA“koju je napisao stric mojega oca franjevac pater ODORIK-SLAVKO BADURINA rođen *1896.g a umro† 1969.g.
Njegova kronika završava sa 1946. godinom. Ja mu se ovim putem zahvaljujem, jer da nije bilo njegova tridesetogodišnjeg rada i upornosti mnoge stvari o povijesti Paga, Raba i Lošinja ostale bi nepoznate i zauvijek izgubljene. Ja ne donosim njegovu cijelu Kroniku, nego samo skraćenu verziju događaja koji su meni zanimljivi, i mislim da su interesantni čitaocima.
U svojem radu ja ne obrađujem poznate svjetske događaje, jer njih su obradili poznatiji svjetski povjesničari,vezujem se više na lokalne događaje.
Na ovo me navelo još nekoliko činjenica:

- Knjige „Kronike“ koristili su mnogi, a nisu ocu Odoriku posvetili ni zahvalu n.p.r. svećenik Josip Kunkera za svoju knjigu „Povijest Novalje kroz 30 stoljeća“cijelu zimu godine 1974. prepisivao je materijal iz Odorikove Kronike, stanovao je u kući mog rođaka Badurina Tončića, a u svojoj knjizi nije napisao zahvalu Odoriku.
- Knjige „Kronike“ ostavljene su našoj lozi na čuvanje i čitanje. Rijetki su potomci braće pok. Odorika koji su ih pročitali. Ovim putem knjiga će u sažetom obliku dostupna svim zainteresiranim građanima.

Ne pišem previše o franjevcima, svećenicima i redovnicama sa Luna jer je to napisao u svojoj knjizi velečasni Zvonimir Badurina Dudić. U njegovoj knjizi „Povijest župe Lun“ su samo dosta šturi podaci o Lunu iz Kronike oca Odorika. Knjigu Milutina Badurine „Povijest Luna“ i Zvonimirovu sam pročitao i iz njih izvukao neke podatke koje kasnije navodim. Dobro mi je došla pomoć raznih Lunjana, koji su sa mnom podijelili razna saznanja o Lunu. Posebna zahvala mom ocu Vicencu koji se usprkos godinama još dosta toga sjeća. Od ostalih pomogli su mi sa svojim izjavama ili na drugi način: Tone Badurina Dudić, franjevac Josip Baričević, svećenik Marjan Kosić, Marija Badurina Žakan pokojnog Lovra, fra. Anton Badurina Pavičič, Julijan B. Duddić i Ivan Baričević. Slike za knjigu posudili su mi: Nevesin B. Dudić, Lucija Badurina, Ivica i Želimir Badurina Pavičić, Elvira Baričević, Nado Baričevići, Darko Šegota, Marijo Badurina, Emil Badurina, Tomislav Baričević, Miljenko B. Rumešić, Marjan Badurina, Ivo Kregar i Ivan Perzan. Ostale fotografije su moje.
Fra. Anđelko B. Dudić koji je izvršio recenziju ove knjige dostavio mi je nacrte lunjskih crkvica: Sv. Martin, Sv. Ivan, Sv. Vid i Sv. Mihovil iz knjige „Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu“ od autora Emila Holje iz 1999. godine. Također dostavio mi je i originalni prijevod podjele otoka Paga iz 1292. godine. Moj sin Marko pomogao je oko tehničkih detalja vezanih uz kompjuter, pri unašanju slika i slično. Zahvaljujem se i svoj supruzi Dunji, koja me je podržala u radu, a i nagovarala me da objavim svoja sakupljena saznanja. Ja nisam povjesničar ni književnik već običan pomorac pa ako sam nešto krivo zaključio molim da to uzmete u obzir.
Kod pisanja ove knjige , ja sam se trudio da iz što više izvora: raznih knjiga, knjiga „Kronike Luna“ i razgovora sa Lunjanima napišem točne podatke. U tim razgovorima često sam čuo o istoj stvari kontraverzne podatke. Kod pisanja o lunjskim prezimenima dosta poteškoća mi je zadavalo što na Lunu nema svih crkvenih knjiga, a najstarija knjiga krštenih potječe iz godine 1760. – 1811. Međutim ni ona se sada ne nalazi u Lunu. Sve te knjige vođene su najviše na talijanski, što stvara dodatni problem. Za ostalih prvih 100 godina što su Lunjani već živjeli na Lunu podaci su u Rabu, nešto i u Novalji. Pitanje je u kakvom su stanju te knjige.
Također mi je velike probleme zadavalo kod prezimena Badurina mnogobrojna ista imena, koja su se provlačila na tri – četiri pokoljenja u jednoj obitelji. Kod nabavke slika, imao sam poteškoća sa starim slikama naselja, jer ih uopće nije bilo, ili su mnoge kod preseljenja u nove kuće bačene u smeće. Moramo uzeti i u obzir da onda fotografa je bilo jako malo. Obično bi se išlo u Novalju kod fotografa Slava – Radoslav Dabo, ili u Rab a neki i u Zadar. To su obično bile fotografije pojedinačne osobe, ili bračnog para slikanog poslije svadbe i po nekoliko mjeseci. Također stari predmeti se nisu sačuvali, jer su također tretirani kao smeće. Danas je teško doći do stvari koje su izbačene iz upotrebe, a nije prošlo ni 30 – 50 godina. Iz ove moje knjige čitaoci bi mogli zaključiti: Lunjani su pobožni, radni i pošteni da su odmah va opancima mogli u raj.
Točno je da su do svoje riječi – besede stariji držali kao do svetinje, ona je vrijedila isto kao i ugovor. Ali to je samo jedna strana medalje i uvijek postoji i ona druga. Bilo je onih, kao i danas kojima je spletkarenje duševna hrana. Radilo se dišpete, krađe, lupežarije i to veoma grube, isto kao i danas. Uvijek se pojedine osobe optuživalo: „svi bi znali tko to radi, kleli bi se da sigurno znaju“. Međutim kad bi te osobe umrle, sa tim nije prestao lopovluk i dišpet na Lunu. Samo župnik na ispovjedi znao je istinu, ako bi je i tamo kao pravi kršćanin priznali. Zato zapamtite; „ Lunjani su samo ljudi od krvi i mesa“. Svakako da se moglo napisati puno više, ali nisam htio da knjiga bude preglomazna, nego sadržajno sažeta. I ovako je to ispalo pumo veće nego što sam u početku zacrtao.
Svakako da ova knjiga nije namijenjena široj javnosti, jer zbog lokalnih naziva i pojmova ostati će u nedoumici. Ovo je namijenjeno prvenstveno domaćim Lunjanima i onima koji vuku korijene sa Luna. Neka se ne uvrijede Lunjani kojih negdje nazivam nadimkom, jer se tako bolje zna o kome se radi. Nekima nisam ni saznao pravo ime. Knjiga se mogla i bolje napisati, ali treba uzeti na znanje da ju je pisao povijesni amater.
Unaprijed zahvaljujem svim osobama koje pomognu, ako ova knjiga ugleda svijetlo dana.

Damir Badurina

Pozadine za Vaše raČunalo sa motivima Luna

Mali dar za sve ljubitelje Luna i prirode, ovaj puta donosimo deset fotografija koje možete koristiti kao pozadinu na radnoj površini Vašeg računala odnosno kao "desktop wallpapers" po domaću.
Izaberite željenu rezoluciju i preuzmite fotografije na Vaše računalo:
Za monitore od 22", rezolucija 1920x1080px
Za monitore od 19", rezolucija 1440x900px
Za monitore od 15.4", rezolucija 1280x800px

Lunjski vrtovi maslina postao je prvi projekt u Gradu Novalji koji će se sufinancirati sredstvima iz pretpristupnih fondova europske unije.

Potpisivanjem Ugovora o sufinanciranju projekta Lunjski vrtovi maslina između Grada Novalje i Turističke zajednice Grada Novalje s jedne strane te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije s druge strane, Novalja je dobila prvi projekt koji će se sufinancirati novcima iz pretpristupnih fondova europske unije.
Cilj projekta je zaštita tisućljetnoga, prirodnog staništa lunjskih maslina kroz uređenje pristupne infrastrukture unutar maslinika uz razvoj turističko – edukacijskih sadržaja, ponude proizvoda i usluga lokalnih proizvođača (sa suvenirsko – gastronomskom namjerom).
Ponuda će tvoriti jedinstvenu cjelinu sastavljenu od više elemenata: razgledavanje, upoznavanje s glavnim osobinama područja od strane stručne osobe, vodiča kroz maslinike, kušanja i/ili kupovina maslinovog ulja, paškog sira, pršuta, domaćih slastica (suhe smokve, frite, hrostuli, mendulati i sl.) i ostalo.
Uređenjem postojećeg i ostalih pristupnih putova olakšati će se pristup masliniku, urediti odvodnja oborinskih voda, sanirati odnosno izgraditi autohtoni potporni kameni zidovi na mjestima usjeka i propusta, postaviti kamene klupice, koševi za otpad te četiri prodajnih punkta kojim će se služiti isključivo lokalni proizvođači za prodaju proizvoda.
Unutar projekta je planirana nabava dva elektrovozila (sa ukupno 14 sjedala) te izgradnja objekta – recepcije sa sanitarnim čvorom.
Visina cijelog projekta iznosi 596.080,88 eura.
Iz pretpristupnih fondova europske unije projekt će se sufinancirati sa 447.060,66 eura odnosno 75 % visine cijelog projekta. Grad Novalja sudjeluje sa 15 % a TZ Novalje sa 10 %.
Projektnu dokumentaciju za projekt Vrtovi lunjskih maslina su izradili djelatnici Grada Novalje pod vodstvom više stručne suradnice za europske integracije Katarine Bukša. Uz nju na projektu su radili direktorica TZ Novalje Tatjana Peranić - Samaržija, rukovoditelj odsjeka za gospodarstvo, gradske naknade i društvene djelatnosti Marijan Šuljić, rukovoditelj odsjeka za prostorno uređenje i komunalni sustav Gordana Vuković, te viši referent za javnu nabavu Romana Semenčić.

Zoran Badurina-Rumešić